Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije

Arhiv:Događanja

Započela Međunarodna konferencija o zaštiti maloljetnika

Organizator ove izuzetno važne Međunarodne konferencije je Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II., a suorganizatori su: Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije te Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Voditelj programa bio je uposlenik NCM-a Josip Milanović.

Konstantna briga za maloljetne

Svečano otvorenje Konferencije upriličeno je u jutarnjim satima u dvorani Renovabis kada je nazočne pozdravio generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić. Progovorivši o važnosti zaštite maloljetnika u današnjem vremenu u ime vrhbosanskoga nadbiskupa metropolite mons. Tome Vukšića zahvalio je predavačima što su prepoznali bitnost promicanja individualne i kolektivne svijesti o nužnosti i dužnosti zaštite maloljetnih i ranjivih osoba od svakih oblika nasilja i zanemarivanja u svim segmentima života.

Posvijestio je kako je Konferencija izvrsna prigoda za jačanje suradnje između svih institucija različitih razina koje djeluju u BiH na planu emocionalnog, tjelesnog, intelektualnog, vjerskog i psihičkog razvitka. Nadalje je podsjetio kako je papa Franjo prepoznao važnost prevencije zlostavljanja maloljetnika, djece i ranjivih osoba i nazvao ga "sastavnim dijelom evanđeoskoga navještaja" "To je nešto što treba biti stalna briga i dužnost koja obuhvaća čitavu Crkvu i svakoga njegova člana", rekao je mons. Ćosić ističući kako Katolička Crkva želi potaknuti sve vlade i društva u svijetu da se uključe u stalnu borbu za dobro djece i maloljetnika koja polazi od prevencije pa sve do razotkrivanja i kažnjavanja počinitelja uz skrb za žrtve.

Ivan Pavao II. i mladi

Potom je govor ravnatelja NCM-a dr. Šime Maršića, koji je bio spriječen sudjelovati, pročitao Josip Milanović. Nakon uvodnih pozdrava u pročitanom obraćanju istaknuta je veza između Sv. Ivana Pavla II. i mladih. Zapitavši se zašto generacijski jaz između mladih i "starog" pape Woytile nije došao do izražaja posvijestio je kako je papa Ivan Pavao II. imao povjerenja, ljubavi i poštovanja za mlade te im je bio iskreni sugovornik. "U mlade je polagao svoje snage, vjerovao je u njih. U svim svojim pastoralnim putovanjima, u svim zemljama koje je pohodio tražio je susrete s mladima. Želio je razgovarati s njima te ih čuti", ustvrdio je dr. Maršić te naglasio kako NCM od svoga osnutka, zajedno sa suradnicima i prijateljima,  nudi: "Mjesto gdje će se mladi osjećati prihvaćenima, mjesto gdje će rasti u svojoj vjeri te se susretati". Naglašavajući kako je NCM-u stalo do mladih objasnio je razloge organiziranja Konferencije.

Skupu se potom obratila i voditeljica Centra za savjetovanje VN-a dr. Sanda Smoljo- Dobrovoljski koja je progovorila o koracima koji su vodili do organiziranja jedne konferencije međunarodnoga tipa. Posvijestivši kako je 2014. uz pomoć vrhbosanskog nadbiskupa u miru Vinka kard. Puljića osnovan Centar za savjetovanje VN-a napomenula je da je u to vrijeme prepoznata potreba praćenja duhovnoga sazrijevanja i rasta, posebice za generaciju koja je izašla iz rata što je nastavljeno tijekom sljedećih godina, a sve je "pojačano" postojanjem projekta Because we care, dok je kruna rada je Međunarodna konferencija, za koju se nada da je tek prva u nizu.

Profesor na Institutu za antropologiju na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu dr. Hans Zollner govorio je u unaprijed pripremljenoj video-poruci, a u ime njemačkih donatora iz organizacije Porticus skupu se obratila Marlen Leytz.

Nadalje su dvije numere izveli učenici Srednje muzičke škole u Sarajevu, a nakon toga su korisnici Dječjeg vrtića Anđeli čuvari, koji je dio NCM-a, nazočne počastili prigodnom recitacijom i kratkim nastupom koji je popraćen gromoglasnim pljeskom.

Prvo pozivno predavanje imao je dr. Daniel  Portillo Trevizo s Instituta za antropologiju, Interdisciplinarni studij ljudskog dostojanstva i zaštita ranjivih osoba na Papinskom Gregorioanskom sveučilištu u Rimu pod nazivom Bol, oprost i pomirenje putovanje visokog rizika u procesima ozdravljenja. Drugo pozivno predavanje imala je dr. Gordana Buljan Flander, psihologinja i psihoterapeutkinja iz Zagreba, a naslov predavanja bio je: Zlostavljanje i zanemarivanje djece: kako prepoznati i djelovati?

U popodnevnim satima upriličene su različite radionice među kojima i o sprečavanju nasilja nad djecom u digitalnom vremenu, medijskoj pismenošću te prikazu dobrih praksi internetske suradnje u zaštiti maloljetnika.

Na Konferenciji, koja će trajati do 23. travnja, sudjelovat će veliki broj kako domaćih, tako i svjetskih stručnjaka iz područja zaštite maloljetnika. LIVE prijenos je osiguran putem Facebook stranice Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. Program konferencije je dostupan OVDJE.

Kontinuirana podrška NCM-a

Pitanje sigurnosti i dobrobiti maloljetnika svakim danom postaje sve važnije. Ono se tiče svih normalnih ljudi bez obzira gdje žive i čime se bave. Zlostavljanje i zanemarivanje, iskorištavanje i nestajanje djece i mladih potresa javnost svakodnevno, a odgovorne institucije često nisu u mogućnosti dati adekvatan odgovor na postavljeni problem.

Uvidom u društvene potrebe i analizom odlučeno je organizirati Međunarodnu konferenciju o zaštiti maloljetnika Because We Care koja predstavlja stručni i znanstveni iskorak u bh. društvu na području prevencije, djelovanja i zaštite maloljetnika.

Podsjetimo, NCM kontinuirano pruža podršku kako mladima, tako i svima onima koji rade s mladima u različitim okruženjima, čime nastoji osnažiti cijelu zajednicu za odgovornu i sustavnu zaštitu života mladih ljudi.

Ž.I., KT

XXVI. Sabor svećenika Vrhbosanske nadbiskupije

Sabor je započeo euharistijskim slavljem u sjemenišnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda, koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić, u suslavlju vrhbosanskog nadbiskupa u miru Vinka kard. Puljića, provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Joze Marinčića, generalnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađana Ćosića, rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Zdenka Spajića i ostalih okupljenih svećenika, njih 100-tinjak.

Na početku, nazočne je pozdravio rektor Spajić koji je izrazio radost jer su se svećenici nakon dvije pandemijske godine ponovno okupili na ovom radosnom događaju.

Vrste „emausa“

Nakon svetopisamskih čitanja i naviještenoga Evanđelja, vrhbosanski nadbiskup uputio je prigodnu propovijed, osvrnuvši se na pročitani odlomak iz Lukina evanđelja. „Bilo je rano nedjeljno jutro, treći je dan otkako je Isus osuđen, razapet, umro i pokopan u tuđi grob jer svoga nije imao. Isusovi učenici su njegovu osudu i smrt doživjeli vrlo tragično (…) U takvoj situaciji straha i iznevjerenih nada tri žene su prve odlučile otvoriti svoja zaključana vrata i pojaviti se u javnosti. Bile su to Marija Magdalena, Ivana i Marija Jakovljeva. One su 'prvoga dana u tjednu' došle na mjesto Isusova ukopa, našle prazan grob (…) Nakon toga one su se vratile 'te javiše sve to jedanaestorici i svima drugima' (Lk 24,9).

Nakon što se ovo dogodilo, neke Isusove učenike uhvatila je dodatna panika te su vrlo brzo bili na putu što dalje od Jeruzalema. To pokazuje primjer dvojice iz današnjeg evanđelja (Lk 24,13-35), koji su krenuli prema mjestu Emaus (…) Jedan se zvao Kleofa, a drugome ne znamo imena (…) Ova dvojica Isusovih učenika su primjer ljudi, koji su uvjereni, da su im potonule sve lađe (…) Zato je takvim osobama često svojstvena reakcija napuštanja svega i bijega na drugo mjesto“, podsjetio je nadbiskup.

U nastavku je objasnio kako je ova poučna zgoda iz Svetog pisma može biti od velike koristi svakom čovjeku, koji se bilo gdje i bilo kada nađe u teškim problemima i mukama. „No, vjerujem razboritim u događaju s puta u Emaus potražiti odgovor na neka današnja pitanja. Moramo imati hrabrosti i pitati se također: Što nama svećenicima, okupljenima danas, predstavlja pokušaj dvojice Isusovih učenika da odu u Emaus i što nam poručuje? Osnovna je poruka da iskren učenik (…) Isusa prepoznaje slušanjem njegove Riječi i slavljenjem sakramenta lomljenja kruha i da na takav način, u društvu s Isusom, otkriva volju Božju, doživljava vlastito obraćenje i prepoznaje koji su pravac, mjesto i način za vršenje svoga poslanja (…) Gori li u nama srce dok nam Isus govori? Hoćemo li ga prepoznati u lomljenju kruha? Hoće li oni, koje možda vuče bilo koja vrsta 'emausa', shvatiti poruku današnjeg Evanđelja? Hoće li se, kao Kleofa i njegov prijatelj, razočarati u svoja razočaranja te učiniti obrat i promijeniti pravac? Hoće li se pridružiti hrabrima, koji su također ponekada u strahu i pomalo razočarani, ali znaju da se problemi rješavaju samo tamo gdje nastaju i postoje? I hvala svima vama, braćo, koji tako činite“, poručio je, među ostalim, nadbiskup Tomo.

Razvijen preventivni pristup

Poslije svete mise uslijedio je radni dio susreta u dvorani Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije, tijekom kojega je mons. Ćosić uputio uvodnu riječ, te pozvao da se okupljeni prisjete onih svećenika koji su preminuli u posljednje dvije godine.

Moderatorica radnog dijela, umjesto opravdano odsutnog dr. vlč. Šime Maršića, bila je voditeljica Ureda za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije i profesorica zagrebačkog KBF-a dr. Sanda Smoljo Dobrovoljski.

Prije samog otvaranja teme Zaštita maloljetnika kao pastoralna potreba, i nadbiskup se kratko obratio istaknuvši kako je ovo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji preventivna tema, a ne posljedična.

Uslijedila su potom online obraćanja. Najprije je uvodnu riječ u temu ovog susreta uputio predsjednika Instituta za antropologiju pri Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu dr. p. Hans Zollner, koji je okupljene ohrabrio u promišljanju što se može učiniti, počevši od bogoslovija gdje je ljudska izgradnja presudna za prevenciju zlostavljanja.

„Zašto je to važno? – Iskustva iz prošlosti poučila su nas da stvaranje i pisanje pravila i smjernica nije dovoljno. Naučili smo da jedino kroz odgojne i formativne programe možemo promovirati promjenu mentaliteta i stav, tako da 'mi' kao Crkva i 'ja' kao svećenik stavljamo dobrobit malenih i ranjivih osoba na prvo mjesto“, kazao je p. Zollner te u nastavku naglasio neke ključne točke za izgradnju svećenika: 1) Kvaliteta, a ne kvantiteta; 2) važnost dobrog praćenja; 3) potrebno je posvetiti više vremena i planirati individualnu izgradnju; 4) biskupije i religiozni instituti trebaju dovoljno formirane odgojitelje za njihov zadatak i 5) smjernice za svećeničku formaciju Kongregacije za kler.

Na njega se nadovezao dr. don Daniel Portillo Trevizo, svećenik, psiholog i profesor također na Institutu za antropologiju pri Gregoriani,progovorivši na temuPreventivni pastoral prezbitera. On je, među ostalim naglasio, kako je trajna formacija svećenika u biskupiji jedan je od najvažnijih elemenata adekvatnog crkvenog preventivnog sustava. „Odgoj svećenika je predložak zaštite i skrbi Crkve. Određeni način na koji pojedina mjesna Crkva brine o svojim svećenicima, treba biti motiv i poticaj jednakog postupanja sa zajednicom vjernika (…) Trajna formacija svećenika u perspektivi prevencije poziva prezbiterij da 'izađe' iz vlastite pastoralne udobnosti i da se odvaži doći do svih crkvenih periferija gdje se nalaze oni koji su posredno i neposredno pretrpjeli seksualno zlostavljanje i gdje se nalaze sekundarne žrtve koje trpe neizravne posljedice istog zlostavljanja.

Za svaki prezbiterij skrb i zaštita moraju biti zapovijed, koja nam s jedne strane omogućuje da budemo bliski drugima, a s druge nas strane uči poštivati granice njihove privatnosti. Biskupija s razvijenim preventivnim pristupom dopustiti će si u svome mentalitetu biti dirnuta; naviještat će Radosnu vijest pečatom Božje zaštite i nježnosti, izgrađujući sigurne sredine za one koji su njezini članovi“, poručio je don Daniel.

Prepoznati i djelovati

Na temu Spolno zlostavljanje maloljetnika i odgovor Crkve u svjetlu kanonskog prava progovorio je sudski vikar, biskupski povjerenik za zaštitu maloljetnika i profesor kanonskog prava na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu dr. fra Šimo Ivelj. Najprije je objasnio zašto se baš tema odnosi na „odgovor Crkve u svjetlu kanonskog prava“. „Zato jer se misli kako Crkva nije dovoljno dobro odgovorila, no uistinu – Crkva je odgovorila, samo je pitanje: koliko smo mi upoznati s tim njezinim odgovorom“, naglasio je fra Šimo.

„Crkva je napokon smogla snage da u 21. st. zauzme stav nulte tolerancije po pitanju odgovornosti počinitelja pedofilije unutar Crkve, kao i po pitanju onih koji su to zataškavali. Bilo je slučajeva – ne možemo reći da nije – kada se pojedini biskupi i redovnički poglavari nisu snašli pred prijavljenim zločinom zlostavljanja ili nisu shvatili ozbiljnost žrtava koje su stradale, te su one jednostavno bile zanemarene ili ih se uopće nije saslušalo (…) I Crkva je pozvana na ovo pitanje jasno odgovoriti i to je činila donoseći različite pravne odredbe“, napomenuo je dr. Ivelj te u nastavku u kratkim crtama prešao kroz spomenute odredbe.

Među ostalim, dalje je naglasio kako je papa Franjo nezaustavljiv po pitanju zaštite maloljetnika te je tako, uz ostalo, 2021. promijenio i čitavu VI. knjigu Zakonika kanonskog prava, a samim tim i kanon koji se odnosi na pedofiliju – 1398.

Progovorio je i o načinima zlostavljanja – odnosno koje radnje se sve ubrajaju u isto, te o načinima prijavljivanja zlostavljanja maloljetnika, odnosno ranjivih osoba.  

Na kraju je, klinička psihologinja i integrativna psihoterapeutkinja dr. Gordana Buljan Flander, koja je osnovala Polikliniku za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, održala predavanje Zlostavljanje djece: znakovi, podrška, oporavak. Ona je podijelila svoja iskustva o zlostavljanju djece koja se najčešće, kako je istaknula, događaju u obitelji. „Uvijek očekujemo da nam je obitelj mjesto koje nam je najsigurnije, ali zlostavljanoj djeci to je najnesigurnije mjesto. Kako bismo znali o koliko širokom problemu je riječ, samo ću vam navesti nekoliko podataka: u Europi je 18 milijuna djece doživjelo seksualno zlostavljanje; 44 milijuna fizičko nasilje; u svijetu – od sedam i pol milijardi ljudi – milijardu je doživjelo neki od oblika nasilja (…) I ono što je bitno – jest da najčešće zlostavljanja čine roditelji ili bliski članovi obitelji, i zato mi je drago da surađujemo jer vi, možete prepoznati, možete djelovati, možete zaštiti maloljetnike. Problem je sa zlostavljanjem roditelja to što više od polovice djece neće to nikome reći“, naglasila je dr. Gordana koja je kratko prošla kroz razne oblike zlostavljanja.

Među ostalim, iz iskustva rada s 1 700 maloljetnika, kazala je kako je samo njih dvoje ili troje „zlostavljano u Crkvi“, i to da svaki od tih slučajeva nije bio vezan uz klerika…

Mons. Slađan radni je dio programa priveo kraju podijelivši s okupljenima određene informacije oko pastoralnog djelovanja, te je druženje nastavljeno tijekom zajedničkog objeda u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Podsjetimo, ovaj 26. sabor svećenika koji djeluju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji održan je nakon što je u prethodne dvije godine bio otkazan zbog pandemije koronavirusa.

J.P., KT

Održan tečaj priprave za brak u Travničkom dekanatu


U subotu 9. travnja 2022. godine upriličen je posljednji ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak u Travničkom dekanatu.

Tečaj je organizirao Ured za brak i obitelj i Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s dekanom Travničkog dekanata i župnikom u župi sv. Ivana Krstitelja u Travniku preč. Markom Mikićem koji je ujedno bio i domaćin zajedno s đakonom vlč. Josipom Markovićem. Sudjelovalo je 41 osoba iz Travničkog i drugih dekanata.


Na početku je preč. Mikić započeo susret molitvom te pozdravio predavače i sudionike.

Potom su obrađene četiri tematske jedinice iz teološko-biblijske, psihološko-pedagoške, medicinske te pravno-moralne perspektive. Predavači su bili: pater Ante Topić SJdipl. psih. Stanislav Stijepićdr. med. Sabina Mađar-Stijepić i mr. sc. vlč. Miodrag Brkan, crkveni pravnik.


Na kraju je sprovedena anketa u kojoj su mladi izrazili korisnost tečaja te izrazili želju za sudjelovanjem na drugim seminarima koji bi se bavili obiteljskim temama.


S ovim održanim tečajem završen je ovogodišnji cikllus tečaja pripave za sakramentalni brak.


M. J.

ODRŽAN TEČAJ PRIPRAVE ZA BRAK U ŽEPAČKOM DEKANATU

U subotu 2. travnja 2022. godine upriličen je šesti ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak u Žepačkom dekanatu.

Tečaj je organizirao Ured za brak i obitelj i Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s dekanom Žepačkog dekanata i župnikom župe sv. Antuna Padovanskog u Žepču preč. Predragom Stojčevićem koji je bio i domaćin tečaja. Sudjelovalo je 47 osoba iz Žepačkog dekanata.

Susret je započeo molitvom i pozdravom preč. Stojčevića.

Potom su obrađene četiri tematske jedinice iz teološko-biblijske, psihološko-pedagoške, medicinske te pravno-moralne perspektive. Predavači su bili: pater Ante Topić SJdipl. psih. Stanislav Stijepićdr. med Sabina Mađar-Stijepić i mr. sc. vlč. Miodrag Brkan, crkveni pravnik.

Na kraju je sprovedena anketa u kojoj su mladi u visokom postotku izrazili korisnost tečaja te izrazili želju za sudjelovanjem na drugim seminarima koji bi se bavili obiteljskim temama.

Naredni i ujedno posljednji ovogodišnji tečaj priprave za sakramentalni brak održat će se 9. travnja 2022. u Travničkom dekanatu u župi sv. Ivana Krstitelja u Travniku.

M. J.

ODRŽAN TEČAJ PRIPRAVE ZA BRAK U BUGOJANSKOM DEKANATU

U subotu 26. ožujka 2022. godine upriličen je peti ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak u Bugojanskom dekanatu.

Tečaj je organizirao Ured za brak i obitelj i Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s dekanom Bugojanskog dekanata i župnikom župe Srca Marijina u Skopaljskoj Gračanici vlč. Ilijom Ivošom koji je bio i domaćin tečaja. Sudjelovalo je 39 osoba, većinom iz Bugojanskog dekanata, a bilo je zaručnika iz drugih dekanata.

Na početku je sve sudionike pozdravio dekan i župnik vlč. Ilija.

Potom su obrađene četiri tematske jedinice iz teološko-biblijske, psihološko-pedagoške, medicinske te pravno-moralne perspektive. Predavači su bili: pater Ante Topić SJdipl. psih. Stanislav Stijepićdr. med Sabina Mađar-Stijepić i dr. sc. fra Šimo Ivelj, crkveni pravnik.

Na kraju je sprovedena anketa u kojoj su mladi u visokom postotku izrazili korisnost tečaja te izrazili želju za sudjelovanjem na drugim seminarima koji bi se bavili obiteljskim temama.

Naredni tečaj za Žepački dekanat održat će se 2. travnja 2022. godine u župi sv. Ante Padovanskog Žepče.

M. J.

Održan tečaj priprave za sakramentalni brak u Šamačkom dekanatu

U subotu, 19. ožujka u Tolisi je upriličen četvrti ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak za Šamački dekanat.

Tečaj je organizirao Ured za brak i obitelj i Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s dekanom Šamačkog dekanata fra Antom Pušeljićem i gvardijanom toliškog samostana fra Mariom Jurićem.

Domaćin tečaja bio je župni vikar u Tolisi fra Dario Matanović, a sudjelovalo je 90 osoba iz Šamačkog dekanata a bilo je zaručnika i iz susjedne Republike Hrvatske.

Na početku je fra Dario pozdravio sudionike i predavače zaželivši uspješan i plodonosan rad.

Potom su obrađene četiri tematske jedinice iz teološko-biblijske, psihološko-pedagoške, medicinske te pravno-moralne perspektive. Predavači su bili: p. Ante Topić, dipl. psih. Stanislav Stijepić, dr. med. Sabina Mađar-Stijepić i mr. sc. vlč. Miodrag Brkan, crkveni pravnik. 

Na kraju je sprovedena anketa u kojoj su okupljeni u visokom postotku ukazali na korisnost tečaja te izrazili želju za sudjelovanjem na drugim seminarima koji bi se bavili obiteljskim temama.

M.J. 

ODRŽAN TEČAJ PRIPRAVE ZA BRAK U KREŠEVSKOM DEKANATU

U subotu 12. ožujka 2022. godine upriličen je treći ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak u Kreševskom dekanatu.

Tečaj je organizirao Ured za brak i obitelj i Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s dekanom Kreševskog dekanata i župnikom župe sv. Ilije proroka u Kiseljaku fra Zoranom Vukovićem. Domaćin tečaja u Kiseljaku bio je đakon fra Marko Cvitković. Sudjelovalo je 58 osoba, većinom iz Kreševskog dekanata, a bilo je zaručnika iz drugih dekanata i susjedne Republike Hrvatske. Na tečaju su u sklopu Đakonske pastoralne godine sudjelovala i dvojica đakona Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Na početku je sve sudionike u ime župnika i dekana pozdravio đakon fra Marko.

Potom su obrađene četiri tematske jedinice iz teološko-biblijske, psihološko-pedagoške, medicinske te pravno-moralne perspektive. Predavači su bili: pater Ante Topić SJdipl. psih. Stanislav Stijepićdr. med Sabina Mađar-Stijepić i dr. sc. fra Šimo Ivelj, crkveni pravnik.

Na kraju je sprovedena anketa u kojoj su mladi u visokom postotku izrazili korisnost tečaja te izrazili želju za sudjelovanjem na drugim seminarima koji bi se bavili obiteljskim temama.

M. J.

Održan tečaj priprave za brak u Travničkom dekanatu


U subotu 05. ožujka 2022. godine upriličen je drugi ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak u Travničkom dekanatu.

Tečaj je organizirao Ured za brak i obitelj i Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s dekanom Travničkog dekanata preč. Markom Mikićem i župnikom župe sv. Juraja u Vitezu fra Velimirom Bavrkom. Domaćin tečaja bio je župni vikar u Vitezu fra Ivan Lovrić. Sudjelovalo je 35 osoba iz Travničkog dekanata, a bilo je zaručnika iz susjedne Republike Hrvatske.


Na početku je preč. Mikić pozdravio sudionike i predavače, a potom je uslijedila pozdravna riječ župnog vikara fra Ivana.

Potom su obrađene četiri tematske jedinice iz teološko-biblijske, psihološko-pedagoške, medicinske te pravno-moralne perspektive. Predavači su bili: pater Ante Topić SJdipl. psih. Stanislav Stijepićdr. med Sabina Mađar-Stijepić i mr. sc. vlč. Miodrag Brkan, crkveni pravnik.


Na kraju je sprovedena anketa u kojoj su mladi u visokom postotku izrazili korisnost tečaja te izrazili želju za sudjelovanjem na drugim seminarima koji bi se bavili obiteljskim temama.


M. J.

Započeo šesti ciklus tečaja priprave za brak u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

U subotu 26. veljače 2022. godine upriličen je prvi ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak u Ramskom dekanatu.

Tečaj je organizirao Ured za brak i obitelj i Centar za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s dekanom Ramskog dekanata preč. Markom Tomićem. Domaćin tečaja u Gračacu bio je župnik vjerničke zajednice Sv. Ante Padovanskog fra Anto Cvitković i kapelan fra Velimir Bandalo. Sudjelovalo je 58 osoba, većinom iz Ramskog, a bilo je zaručnika iz drugih dekanata i susjedne Republike Hrvatske.

Na početku je preč. Tomić pozdravio sudionike i predavače, a potom je uslijedila pozdravna riječ župnika fra Ante.

Potom su obrađene četiri tematske jedinice iz teološko-biblijske, psihološko-pedagoške, medicinske te pravno-moralne perspektive. Predavači su bili: pater Ante Topić SJ, dipl. psih. Stanislav Stijepić, dr. med Sabina Mađar-Stijepić i dr. sc. fra Šimo Ivelj, crkveni pravnik.

Na kraju je sprovedena anketa u kojoj su mladi u visokom postotku izrazili korisnost tečaja te izrazili želju za sudjelovanjem na drugim seminarima koji bi se bavili obiteljskim temama.

M. J.

Foto: Mladen Topić/Ramski Vjesnik.

Skrb za svoju ranjivost i otpornost u vrijeme pandemije Covid-a 19

U župi Sv. Josipa u Zenici u dvorani Caritasovog doma, 8.veljače 2022. održana je mjesečna tribina na temu „Skrb za svoju ranjivost i otpornost u vrijeme pandemije Covid-a 19“ na kojoj je gostovala putem zoom platforme voditeljica Centra za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije dr. sc. Sanda Smoljo Dobrovoljski, teologinja, psihologinja i psihoterapeutkinja.

Na početku tribine moderatorica Ines Čolić pozvala je župnika don Davora Topića za uvodnu riječ. Župnik je podsjetio na prispodobu o milosrdnom Samarijancu koji je pokazao kako je život svakoga od nas povezan sa životima drugih. Papa Franjo nas često podsjeća da ljudi koji se poistovjećuju s krhkošću drugih ne dopuštaju izgradnju društva u kojem vlada isključivost, nego postaju bližnji, podižu pale i vračaju ih u život i u tom duhu nadam se da će ove tribine svojim sadržajem biti korisne za svakoga od nas,“ kazao je župnik također zahvaljujući dr. Sandi za suradnju.

U svome izlaganju dr. Dobrovoljski je kazala: „Pandemija Covida-a 19 značajno utječe na čovjekovo fizičko, psihičko i duhovno zdravlje, a njene posljedice će se manifestirati dugo vremena i nakon njezina završetka“. Primijetila je u društvu prevelik naglasak na fizičko zdravlje, fizičku i socijalnu distancu, no pandemija je biološki opasna ne samo za tjelesno zdravlje već i za psihičko i duhovno. Ukazala je na tri razine u kojima čovjek osjeća svoju ranjivost: fizičkoj, psihološkoj i duhovnoj. Također, ovisno o tome kako čovjek doživljava svoju ranjivost, kako je integrira, te koje obrambene kapacitete koristi u suočavanju sa stresnim situacijama istaknula je da će upravo po tome ovisit i njegovo zdravlje. Polazeći od kršćanske antropologije ukazala je na čovjekovu skrb o vlastitoj ranjivosti i otpornosti identificirajući izvore ranjivosti u okviru psihološke i duhovne dimenzije.

Na kraju izlaganja bila je prigoda za pitanja na koja je odgovarala dr. Dobrovoljski. (kta)