{"id":2207,"date":"2019-06-01T21:07:50","date_gmt":"2019-06-01T21:07:50","guid":{"rendered":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=2207"},"modified":"2019-06-24T21:13:43","modified_gmt":"2019-06-24T21:13:43","slug":"analiza-rada-ureda-za-brak-i-obitelj-nakon-odrzanih-predbracnih-tecaja-za-2019-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=2207","title":{"rendered":"Analiza rada Ureda za brak i obitelj nakon odr\u017eanih predbra\u010dnih te\u010daja za 2019. godinu"},"content":{"rendered":"

\n\tUred za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije, u suradnji s Nadbiskupijskim centrom za savjetovanje, i ove godine uspješno je priveo kraju proljetni ciklus predavanja kao primarne pripreme za sklapanje sakramenta \u017eenidbe u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom 2019. godine. Osim redovitih predava\u010da: dr. Sande Smoljo-Dobrovoljski, dr. Ane Pecirep, dr. fra Šime Ivelja i vl\u010d. dr. Dubravka Turalije, dva gostuju\u0107a predava\u010da upotpunila su kapacitet Ureda: prof. Ana Katavi\u0107 i vl\u010d. dr. Ilija Markovi\u0107. Predavanja su odr\u017eavana tijekom zimskih i proljetnih vikendâ sljede\u0107im redosljedom: Jelah (23. 02. 2019.), Vitez (02. 03. 2019.), Sarajevo (07. 03. 2019.), Gromljak (17. 03. 2019.), Travnik (23. 03. 2019.), Tolisa (30. 03. 2019.), Rumboci (06. 04. 2019.), \u017dep\u010de (13. 04. 2019.), Bugojno (04. 05. 2019.) i Tuzla (11. 05. 2019.).<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tBroj sudionika iznosio je 440, s dominantim godištima 1991.\/1992. Kao i prošli put, broj\u010dano najve\u0107u skupinu \u010dinili su pripravnici Travni\u010dkoga (44 para), \u017depa\u010dkoga (32 para), Ramskoga (32 para) i Toliškoga dekanata (30 parova), dok je Sarajevski (3 para) i Tuzlanski (2 para) brojio najmanje što dodatno mo\u017ee pomo\u0107i op\u0107em prikazu i slici stanja duša u ta dva dekanata.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tRezultati statistika koji \u0107e biti navedeni u \u010dlanku temelje se na analizi polaznika te\u010daja s kojima je Ured komunicirao izravnim ili elektronskim putem. Još se uvijek, me\u0111utim,  ne mo\u017ee govoriti o potpuno relevantnim informacijama jer broj anketiranih nije prelazio 300. Usto, zna\u010dajan broj pripravnika za krš\u0107anski brak i dalje biva pripreman po instrukcijama \u017eupnika i \u017eupnih vikara, što dodatno uskra\u0107uje preciznost ove studije i njezinih rezultata.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tMnogi su zaklju\u010dci kojima raspola\u017ee ovaj ured, a koji se ti\u010du vjerskoga, društvenoga, duhovnoga i fizi\u010dkoga stanja kandidata za \u017eenidbu. Ipak, zbog ograni\u010denosti prostora donosimo one bitne informacije koje mogu poslu\u017eiti široj javnosti kao svojevrsni koncept koji Ured za brak i obitelj VN na kraju svake sezone izda u obliku izvješ\u0107a, isti\u010du\u0107i prije svega kvalitetu i rezultat svojega rada, ali i manjkavosti na kojima se zacijelo mora poraditi.    <\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tPrednosti i kvalitete: Otvorenost \u017eivotu <\/strong><\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tVeliko ohrabrenje za \u017eivu zajednicu Vrhbosanske nadbiskupije jesu mlade obitelji koje su redom otvorene za \u017eivot, tj. potomstvo. Ankete s pripravnicima za sklapanje krš\u0107anskoga braka iz 2019. godine pokazale su da ve\u0107ina njih (78%) \u017eeli imati troje i više djece u svojim obiteljima, što je daleko iznad europskoga prosjeka, u kojemu više od polovice obiteljskih zajednica, ca. 31 milijun obitelji ili 47% od ukupnoga broja obitelji u EU, ima samo po jedno dijete, dok 26 milijuna ili 40% od ukupnoga broja obiteljskih zajednica u EU ima dvoje djece, a troje i više djece broji svega 13% europskih obitelji (usp. European Commission Eurostart News<\/em>). Naše ankete pokazuju da otvorenost \u017eivotu i djeci budu\u0107i roditelji najviše crpe iz odgojne strukture vlastite obitelji koja se inspirira na crkvenome duhu ljubavi prema potomstvu. U tom kontekstu Crkva, tj. \u017eupnici i vikari koji djeluju po \u017eupama i dalje imaju veliku ulogu u poticanju mladih katoli\u010dkih obitelji na prirodni priraštaj i na oporbu jakoj suvremenoj struji koja ih poga\u0111a jer, prema statistikama AS BiH iz 2018. godine, i natalitet u BiH naglo opada. Osim pripreme za krš\u0107anski brak, Ured za brak i obitelj VN, u svojim budu\u0107im programima, pokušat \u0107e temeljitije pratiti mlade obitelji do 5 godina zajedni\u010dkoga \u017eivota te obitelji s maloljetnim delikventima. Za ostvarenje toga projekta, uz svoj stru\u010dni tim, Ured pokušava animirati i pedagošku skupinu u koju se mogu uklju\u010diti i \u017eupnici kao i \u017eupni, odn. pastoralni djelatnici.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tPrednosti i kvalitete: Prakticiranje vjere<\/strong>     <\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tDruga prednost budu\u0107ih katoli\u010dkih obitelji u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je prakticiranje vjere i aktivan doprinos \u017eupnoj zajednici. Od svih ispitanika, njih 88% odgovorilo je da prakticira katoli\u010dku vjeru, a 100% da je religiozno. Navedena statistika ohrabruje jer je u skladu s trendom mladih na zapadnome Balkanu. I nedavna studija Sveu\u010dilišta u Podgorici potvr\u0111uje da je tendencija religioznosti mladih u porastu i da se više od 95% ispitanika smatra religiozno. Ova informacija mo\u017ee biti od velike koristi za Crkvu ako uspije privu\u0107i mlade vjernike u svoj sakramentalni \u017eivot. Me\u0111utim, mladi koji se pripremaju za krš\u0107anski brak nešto druga\u010dije definiraju zajednicu vjernika od one ustaljene definicije Crkve. Njihov interes sve više zalazi u iskustveno djelovanje sakramenata Crkve i communio<\/em> sa zajednicom vjernika koja se me\u0111usobno poznaje ili koja je ne\u010dim povezana. Velika okupljanja vjernika na jednome mjestu uz dugotrajnu liturgiju za mlade bra\u010dne pripravnike \u010dini se sve više strana, daleka i neobi\u010dna u praksi. Od svih ispitanika njih 98% smatra da bi Crkva trebala poraditi na osuvremenjenju anga\u017emana prema obiteljskim zajednicama koje se sve više otu\u0111uju od klasi\u010dnoga pastorala. U tom kontekstu, budu\u0107nost obitelji vjernika ovisit \u0107e vjerojatno o fleksibilnosti Crkve da iskoristi društveni smjer koji joj itekako ide u prilog, a koji mo\u017ee iznjedriti novi polet Duha Svetoga u praksi Crkve, ali i u opticajima standarda suvremenoga društva.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tPrednosti i kvalitete: Povjerenje u Crkvu<\/strong><\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tTre\u0107a kvaliteta koja karakterizira mlade kandidate za sakrament braka u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je povjerenje u Crkvu, ali ne toliko u instituciju koliko u njezine partikularne \u010dlanove. Tu ponovno najviše bivaju istaknuti \u017eupnici i pastoralni vikari koji su s njima svakodnevno na terenu. Njihova prisnost i otvorenost prema vjernicima ra\u0111a istim reciprocitetom po kojemu se i oni kao vjernici osje\u0107aju odgovornima zalo\u017eiti se za svoje pastoralne predvodnike i zajednicu kojoj pripadaju. Na pitanje jesu li se spremni aktivirati u pastoralnome polju Crkve, njih 92% odgovorilo je da je spremno ulagati u me\u0111usobno povjerenje i izgradnju Bo\u017ejega naroda, ali je bilo komentara koji su išli u smjeru opisa pasivnosti, nepristupa\u010dnosti pa i nejasno\u0107e u djelatnostima Crkve ne samo na partikularnome, nego i na op\u0107em planu. Mladi katoli\u010dki bra\u010dni parovi nisu samo aktivni \u010dlanovi, nego bi trebali biti i aktivni djelatnici svoje \u017eupne zajednice koja doprinosi ne samo pastoralnome nego i me\u0111uljudskome, karitativnome, radni\u010dkome, mjesnome, kulturnome, gradskome, tj. naprednome krš\u0107anskome i uspješnome suvremenome društvenome napretku.  <\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tNedostatci i mane: Minimalizirana zdrava komunikacija<\/strong><\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\t            Prema anketama za polaznike te\u010daja krš\u0107anskoga braka u 2019. godini, jedan od najve\u0107ih problema mladih pripravnika je me\u0111usobna komunikacija koja se ogleda na svakodnevnome \u017eivotnome planu. Ta stara i iznova teku\u0107a poteško\u0107a \u010dini se trajnim utegom našega društva. Minimalizirana zdrava komunikacija \u010desto dovodi do napetosti i nerazumijevanja me\u0111u zaru\u010dnicima, što optere\u0107uje njihov razvojni odnos. U nedostatku komunikacije zaru\u010dnici obi\u010dno pribjegavaju predrasudama koje kasnije u braku mogu prouzro\u010diti ozbiljne poteško\u0107e kako na afektivnome podru\u010dju tako i na polju me\u0111usobnoga povjerenja, bra\u010dne predanosti i vjernosti. Ured za brak i obitelj u svojem daljnjem anga\u017emanu povest \u0107e ozbiljnoga ra\u010duna s komunikologijom i fenomenom „ribe“ kojim se krš\u0107anski parovi još uvijek vode, a koji umjesto razgovora, dogovora i rješavanja problema prakticiraju šutnju, ljutnju i fizi\u010dko udaljavanje jedno od drugoga.  <\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tNedostatci i mane: Manjak bra\u010dne predanosti<\/strong><\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\t            Usku vezu s problemom komunikacije \u010dini i manjkavost zaru\u010dni\u010dke predanosti. Zaru\u010dnici se ne osje\u0107aju u potpunosti spremnima predati se novome stanju koje nazivamo brak. U sprovedenim anketama \u010dak 52% ispitanika izjavilo je dvojbu i nesigurnost u spremnosti odre\u0107i se ili odustati od svih onih navika koje bi mogle inficirati zdrav brak ili utjecati na njegovu kvalitetu. Ono što u Vrhbosanskoj nadbiskupiji najviše udaljuje mlade \u017eene, tj. budu\u0107e supruge i majke od predanosti svojemu zaru\u010dniku i obitelji jesu društvene mre\u017ee. Od svih ispitanih, njih 47% izjasnilo se ovisnima o društvenim mre\u017eama i mijenju kojega promoviraju, dok 50% njih smatra da izvanobiteljska dru\u017eenja, popularno nazvana „kave“ itekako utje\u010du na manjak predanosti vlastitoj obitelji. Ispitani zaru\u010dnici, odn. budu\u0107i supruzi u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, \u010dak 79%, isti\u010du alkohol kao najozbiljniji narušiva\u010d predanosti braku, a 21% to vidi u kockanju i kladionicama što postaje sve \u010deš\u0107i razlog narušavanju bliskih odnosa me\u0111u zaru\u010dnicima. I izra\u017eena samousmjerenost u suvremenih zaru\u010dnika jedan je od klju\u010dnih problema u kandidata za brak i obitelj. Egocentrizam je suprotan predanju obitelji i nanosi joj nenadoknadivu štetu koja mo\u017ee biti i fatalna. Ankete koje su im bile na raspolaganju pokazale su veliku kakvo\u0107u samousmjerenosti i samodopadnosti me\u0111u njima kao mladim zaru\u010dnicima ili kandidatima koji se pripremaju za krš\u0107anski brak. \u010cak 42% smatra svojega budu\u0107eg bra\u010dnoga druga inficiranim odre\u0111enim elementima egocentrizma i egotizma. Crkva, u tom kontekstu, treba više isticati samoprijegornost i po\u017ertvovnost u braku. Ta praksa se ne smije tuma\u010diti kao krš\u0107anski demode<\/em> obi\u010daj, nego se treba isticati u suvremenome svjetlu samoostvarenja u ostvarenju svoje vlastite obitelji.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tNedostatci i mane: Predbra\u010dna \u010disto\u0107a<\/strong>        <\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tTre\u0107a manjkavost u kandidata za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije je predbra\u010dna \u010disto\u0107a. Vrlo je nizak postotak pripravnika koji se pridr\u017eavaju nazna\u010dene moralne discipline. Samo 2% od anketiranih potvrdilo je svoju predbra\u010dnu \u010disto\u0107u. Ipak, mladi Vrhbosanske nadbiskupije spremni su se ozbiljnije pridr\u017eavati ne samo ove, nego i drugih crkvenih disciplina i krš\u0107anskoga \u0107udore\u0111a. Predavanja koja je organizirao Ured za brak i obitelj VN pokazala su veliku zainteresiranost, ali i spremnost mladih na apstinenciju od svega onoga što bi kasnije moglo škoditi njihovoj zdravoj obiteljskoj atmosferi. I u ovome slu\u010daju potrebito je jasno istaknuti što Crkva propagira, ali i zbog \u010dega to \u010dini. Naj\u010deš\u0107i odgovor ispitanika, 91%, izrazio je nejasno\u0107u i sumnju u smisao predbra\u010dne apstinencije od seksa. Dakle, samo jasni i logi\u010dni odgovori Crkve mogu pobuditi mlade na disciplinu koju su spremni obdr\u017eavati ukoliko u njoj prepoznaju smisao i va\u017enost, ali ne samo privremenu nego trajnu, i ne samo duhovnu nego i materijalnu.               <\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tNedostatci i mane: Relativiziranje odgovornosti prema domovini <\/strong><\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\t            Kona\u010dno, \u010detvrti nedostatak na kojemu \u0107e budu\u0107e obitelji Vrhbosanske nadbiskupije morati poraditi je sve radikalnije relativiziranje odgovornosti prema svojoj domovini. Na pitanje jesu li spremni ostati u domovini ili razmišljaju o odlasku 70% ispitanika odgovorilo je kako je spremno napustiti domovinu zbog boljih uvjeta za \u017eivot. Ipak, \u010dini se, taj Noemin sindrom<\/em> ti\u010de se više trenda negoli potrebe. \u010cak 9% ispitanika ve\u0107 ima zaru\u010dnika ili zaru\u010dnicu u inozemstvu na privremenome radu što upu\u0107uje na kontinuitet daljnjeg iseljavanja i napuštanja rodnoga kraja. S druge strane mladi zaru\u010dnici su tako\u0111er spremni vratiti se ili ostvarivati svoj \u017eivot u domovini ukoliko bi porastao \u017eivotni standard, ali i djelotvornost dr\u017eavnih institucija. Alarmantni je to poziv dr\u017eavnim strukturama ukoliko \u017eele zaustaviti ovu vrtoglavu kretnju, ali i Crkvi da više, ja\u010de, otvorenije, dosljednije i uvjerljivije podigne glas protiv korupcije i politi\u010dkoga profiterstva koji više ne unaza\u0111uju društvenu strukturu naroda nego je, razaraju\u0107i, dokraj\u010duju. Pored toga, Noeminu sindromu<\/em> napuštanja svoje zemlje Crkva bi trebala \u017ear\u010de suprotstaviti biblijski zavjet Rutine privr\u017eenosti<\/em> svojoj obitelji koja, poput endema, najbolje diše, raste i razvija se u svojoj zemlji.                 <\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\t      Dr. Dubravko Turalija, pro\u010delnik Ureda za brak i obitelj VN<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\t