{"id":2630,"date":"2022-04-20T13:51:05","date_gmt":"2022-04-20T13:51:05","guid":{"rendered":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=2630"},"modified":"2022-05-07T13:51:18","modified_gmt":"2022-05-07T13:51:18","slug":"xxvi-sabor-svecenika-vrhbosanske-nadbiskupije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=2630","title":{"rendered":"XXVI. Sabor sve\u0107enika Vrhbosanske nadbiskupije"},"content":{"rendered":"

\n\tSabor je zapo\u010deo euharistijskim slavljem u sjemenišnoj crkvi Sv. \u0106irila i Metoda, koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolita <\/span>mons. Tomo Vukši\u0107<\/strong>, u suslavlju vrhbosanskog nadbiskupa u miru <\/span>Vinka kard. Pulji\u0107a<\/strong>, provincijala Franjeva\u010dke provincije Bosne Srebrene <\/span>fra Joze Marin\u010di\u0107a<\/strong>, generalnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije <\/span>mons. Sla\u0111ana \u0106osi\u0107a<\/strong>, rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa <\/span>pre\u010d. Zdenka Spaji\u0107a<\/strong> <\/span>i ostalih okupljenih sve\u0107enika, njih 100-tinjak.\n<\/p>\n

\n\tNa po\u010detku, nazo\u010dne je pozdravio rektor Spaji\u0107 koji je izrazio radost jer su se sve\u0107enici nakon dvije pandemijske godine ponovno okupili na ovom radosnom doga\u0111aju.\n<\/p>\n

\n\tVrste „emausa“<\/strong>

\n\tNakon svetopisamskih \u010ditanja i naviještenoga Evan\u0111elja, vrhbosanski nadbiskup uputio je prigodnu <\/span>propovijed<\/strong><\/a>, osvrnuvši se na pro\u010ditani odlomak iz <\/span>Lukina<\/strong> <\/span>evan\u0111elja. „Bilo je rano nedjeljno jutro, tre\u0107i je dan otkako je Isus osu\u0111en, razapet, umro i pokopan u tu\u0111i grob jer svoga nije imao. Isusovi u\u010denici su njegovu osudu i smrt do\u017eivjeli vrlo tragi\u010dno (…) U takvoj situaciji straha i iznevjerenih nada tri \u017eene su prve odlu\u010dile otvoriti svoja zaklju\u010dana vrata i pojaviti se u javnosti. Bile su to <\/span>Marija Magdalena<\/strong>, <\/span>Ivana<\/strong> <\/span>i <\/span>Marija Jakovljeva<\/strong>. One su 'prvoga dana u tjednu' došle na mjesto Isusova ukopa, našle prazan grob (…) Nakon toga one su se vratile 'te javiše sve to jedanaestorici i svima drugima' (Lk 24,9).\n<\/p>\n

\n\tNakon što se ovo dogodilo, neke Isusove u\u010denike uhvatila je dodatna panika te su vrlo brzo bili na putu što dalje od Jeruzalema. To pokazuje primjer dvojice iz današnjeg evan\u0111elja (Lk 24,13-35), koji su krenuli prema mjestu Emaus (…) Jedan se zvao <\/span>Kleofa<\/strong>, a drugome ne znamo imena (…) Ova dvojica Isusovih u\u010denika su primjer ljudi, koji su uvjereni, da su im potonule sve la\u0111e (…) Zato je takvim osobama \u010desto svojstvena reakcija napuštanja svega i bijega na drugo mjesto“, podsjetio je nadbiskup.\n<\/p>\n

\n\t\"\"\n<\/p>\n

\n\tU nastavku je objasnio kako je ova pou\u010dna zgoda iz Svetog pisma mo\u017ee biti od velike koristi svakom \u010dovjeku, koji se bilo gdje i bilo kada na\u0111e u teškim problemima i mukama. „No, vjerujem razboritim u doga\u0111aju s puta u Emaus potra\u017eiti odgovor na neka današnja pitanja. Moramo imati hrabrosti i pitati se tako\u0111er: Što nama sve\u0107enicima, okupljenima danas, predstavlja pokušaj dvojice Isusovih u\u010denika da odu u Emaus i što nam poru\u010duje? Osnovna je poruka da iskren u\u010denik (…) Isusa prepoznaje slušanjem njegove Rije\u010di i slavljenjem sakramenta lomljenja kruha i da na takav na\u010din, u društvu s Isusom, otkriva volju Bo\u017eju, do\u017eivljava vlastito obra\u0107enje i prepoznaje koji su pravac, mjesto i na\u010din za vršenje svoga poslanja (…) Gori li u nama srce dok nam Isus govori? Ho\u0107emo li ga prepoznati u lomljenju kruha? Ho\u0107e li oni, koje mo\u017eda vu\u010de bilo koja vrsta 'emausa', shvatiti poruku današnjeg Evan\u0111elja? Ho\u0107e li se, kao Kleofa i njegov prijatelj, razo\u010darati u svoja razo\u010daranja te u\u010diniti obrat i promijeniti pravac? Ho\u0107e li se pridru\u017eiti hrabrima, koji su tako\u0111er ponekada u strahu i pomalo razo\u010darani, ali znaju da se problemi rješavaju samo tamo gdje nastaju i postoje? I hvala svima vama, bra\u0107o, koji tako \u010dinite“, poru\u010dio je, me\u0111u ostalim, nadbiskup Tomo.\n<\/p>\n

\n\tRazvijen preventivni pristup<\/strong>

\n\tPoslije svete mise uslijedio je radni dio susreta u dvorani Sve\u0107eni\u010dkog doma Vrhbosanske nadbiskupije, tijekom kojega je mons. \u0106osi\u0107 uputio uvodnu rije\u010d, te pozvao da se okupljeni prisjete onih sve\u0107enika koji su preminuli u posljednje dvije godine.\n<\/p>\n

\n\tModeratorica radnog dijela, umjesto opravdano odsutnog <\/span>dr. vl\u010d. Šime Marši\u0107a<\/strong>, bila je voditeljica Ureda za savjetovanje Vrhbosanske nadbiskupije i profesorica zagreba\u010dkog KBF-a <\/span>dr. Sanda Smoljo Dobrovoljski<\/strong>.\n<\/p>\n

\n\tPrije samog otvaranja teme <\/span>Zaštita maloljetnika kao pastoralna potreba<\/em>, i nadbiskup se kratko obratio istaknuvši kako je ovo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji preventivna tema, a ne posljedi\u010dna.\n<\/p>\n

\n\tUslijedila su potom <\/span>online<\/em> <\/span>obra\u0107anja. Najprije je uvodnu rije\u010d u temu ovog susreta uputio predsjednika Instituta za antropologiju pri Papinskom sveu\u010dilištu <\/span>Gregoriana<\/em> <\/span>u Rimu <\/span>dr.<\/strong> <\/span>p. Hans Zollner<\/strong>, koji je okupljene ohrabrio u promišljanju što se mo\u017ee u\u010diniti, po\u010devši od bogoslovija gdje je ljudska izgradnja presudna za prevenciju zlostavljanja.

\n\t„Zašto je to va\u017eno? – Iskustva iz prošlosti pou\u010dila su nas da stvaranje i pisanje pravila i smjernica nije dovoljno. Nau\u010dili smo da jedino kroz odgojne i formativne programe mo\u017eemo promovirati promjenu mentaliteta i stav, tako da 'mi' kao Crkva i 'ja' kao sve\u0107enik stavljamo dobrobit malenih i ranjivih osoba na prvo mjesto“, kazao je p. Zollner te u nastavku naglasio neke klju\u010dne to\u010dke za izgradnju sve\u0107enika: 1) Kvaliteta, a ne kvantiteta; 2) va\u017enost dobrog pra\u0107enja; 3) potrebno je posvetiti više vremena i planirati individualnu izgradnju; 4) biskupije i religiozni instituti trebaju dovoljno formirane odgojitelje za njihov zadatak i 5) smjernice za sve\u0107eni\u010dku formaciju Kongregacije za kler.\n<\/p>\n

\n\tNa njega se nadovezao <\/span>d<\/strong>r. don Daniel Portillo Trevizo<\/strong>, sve\u0107enik, psiholog i profesor tako\u0111er na Institutu za antropologiju pri <\/span>Gregoriani<\/em>,progovorivši na temuPreventivni pastoral prezbitera<\/em>. On je, me\u0111u ostalim naglasio, kako je trajna formacija sve\u0107enika u biskupiji jedan je od najva\u017enijih elemenata adekvatnog crkvenog preventivnog sustava. „Odgoj sve\u0107enika je predlo\u017eak zaštite i skrbi Crkve. Odre\u0111eni na\u010din na koji pojedina mjesna Crkva brine o svojim sve\u0107enicima, treba biti motiv i poticaj jednakog postupanja sa zajednicom vjernika (…) Trajna formacija sve\u0107enika u perspektivi prevencije poziva prezbiterij da 'iza\u0111e' iz vlastite pastoralne udobnosti i da se odva\u017ei do\u0107i do svih crkvenih periferija gdje se nalaze oni koji su posredno i neposredno pretrpjeli seksualno zlostavljanje i gdje se nalaze sekundarne \u017ertve koje trpe neizravne posljedice istog zlostavljanja.

\n\tZa svaki prezbiterij skrb i zaštita moraju biti zapovijed, koja nam s jedne strane omogu\u0107uje da budemo bliski drugima, a s druge nas strane u\u010di poštivati granice njihove privatnosti. Biskupija s razvijenim preventivnim pristupom dopustiti \u0107e si u svome mentalitetu biti dirnuta; naviještat \u0107e Radosnu vijest pe\u010datom Bo\u017eje zaštite i nje\u017enosti, izgra\u0111uju\u0107i sigurne sredine za one koji su njezini \u010dlanovi“, poru\u010dio je don Daniel.\n<\/p>\n

\n\tPrepoznati i djelovati<\/strong>

\n\tNa temu <\/span>Spolno<\/em> <\/span>zlostavljanje maloljetnika i odgovor Crkve u svjetlu kanonskog prava<\/em> <\/span>progovorio je sudski vikar, biskupski povjerenik za zaštitu maloljetnika i profesor kanonskog prava na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu <\/span>dr.<\/strong> <\/span>fra Šimo<\/strong> <\/span>Ivelj<\/strong>. Najprije je objasnio zašto se baš tema odnosi na „odgovor Crkve u svjetlu kanonskog prava“. „Zato jer se misli kako Crkva nije dovoljno dobro odgovorila, no uistinu – Crkva je odgovorila, samo je pitanje: koliko smo mi upoznati s tim njezinim odgovorom“, naglasio je fra Šimo.\n<\/p>\n

\n\t„Crkva je napokon smogla snage da u 21. st. zauzme stav nulte tolerancije po pitanju odgovornosti po\u010dinitelja pedofilije unutar Crkve, kao i po pitanju onih koji su to zataškavali. Bilo je slu\u010dajeva – ne mo\u017eemo re\u0107i da nije – kada se pojedini biskupi i redovni\u010dki poglavari nisu snašli pred prijavljenim zlo\u010dinom zlostavljanja ili nisu shvatili ozbiljnost \u017ertava koje su stradale, te su one jednostavno bile zanemarene ili ih se uop\u0107e nije saslušalo (…) I Crkva je pozvana na ovo pitanje jasno odgovoriti i to je \u010dinila donose\u0107i razli\u010dite pravne odredbe“, napomenuo je dr. Ivelj te u nastavku u kratkim crtama prešao kroz spomenute odredbe.\n<\/p>\n

\n\tMe\u0111u ostalim, dalje je naglasio kako je <\/span>papa Franjo<\/strong> <\/span>nezaustavljiv po pitanju zaštite maloljetnika te je tako, uz ostalo, 2021. promijenio i \u010ditavu VI. knjigu Zakonika kanonskog prava, a samim tim i kanon koji se odnosi na pedofiliju – 1398.\n<\/p>\n

\n\tProgovorio je i o na\u010dinima zlostavljanja – odnosno koje radnje se sve ubrajaju u isto, te o na\u010dinima prijavljivanja zlostavljanja maloljetnika, odnosno ranjivih osoba.  \n<\/p>\n

\n\tNa kraju je, klini\u010dka psihologinja i integrativna psihoterapeutkinja <\/span>dr. Gordana Buljan Flander<\/strong>, koja je osnovala Polikliniku za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, odr\u017eala predavanje <\/span>Zlostavljanje djece: znakovi, podrška, oporavak<\/em>. Ona je podijelila svoja iskustva o zlostavljanju djece koja se naj\u010deš\u0107e, kako je istaknula, doga\u0111aju u obitelji. „Uvijek o\u010dekujemo da nam je obitelj mjesto koje nam je najsigurnije, ali zlostavljanoj djeci to je najnesigurnije mjesto. Kako bismo znali o koliko širokom problemu je rije\u010d, samo \u0107u vam navesti nekoliko podataka: u Europi je 18 milijuna djece do\u017eivjelo seksualno zlostavljanje; 44 milijuna fizi\u010dko nasilje; u svijetu – od sedam i pol milijardi ljudi – milijardu je do\u017eivjelo neki od oblika nasilja (…) I ono što je bitno – jest da naj\u010deš\u0107e zlostavljanja \u010dine roditelji ili bliski \u010dlanovi obitelji, i zato mi je drago da sura\u0111ujemo jer vi, mo\u017eete prepoznati, mo\u017eete djelovati, mo\u017eete zaštiti maloljetnike. Problem je sa zlostavljanjem roditelja to što više od polovice djece ne\u0107e to nikome re\u0107i“, naglasila je dr. Gordana koja je kratko prošla kroz razne oblike zlostavljanja.\n<\/p>\n

\n\tMe\u0111u ostalim, iz iskustva rada s 1 700 maloljetnika, kazala je kako je samo njih dvoje ili troje „zlostavljano u Crkvi“, i to da svaki od tih slu\u010dajeva nije bio vezan uz klerika…\n<\/p>\n

\n\tMons. Sla\u0111an radni je dio programa priveo kraju podijelivši s okupljenima odre\u0111ene informacije oko pastoralnog djelovanja, te je dru\u017eenje nastavljeno tijekom zajedni\u010dkog objeda u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.\n<\/p>\n

\n\tPodsjetimo, ovaj 26. sabor sve\u0107enika koji djeluju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji odr\u017ean je nakon što je u prethodne dvije godine bio otkazan zbog pandemije <\/span>koronavirusa<\/em>.\n<\/p>\n

\n\tJ.P., KT<\/strong>\n<\/p>\n