{"id":2809,"date":"2023-06-16T13:27:21","date_gmt":"2023-06-16T13:27:21","guid":{"rendered":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=2809"},"modified":"2023-06-16T13:27:47","modified_gmt":"2023-06-16T13:27:47","slug":"odrzan-medunarodni-simpozij-o-obitelji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=2809","title":{"rendered":"ODR\u017dAN ME\u0110UNARODNI SIMPOZIJ O OBITELJI"},"content":{"rendered":"

\n\tNa Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, 9. i 10. lipnja 2023. godine odr\u017ean je me\u0111unarodni interdisciplinarni simpozij „Kako ja\u010dati psihološko-duhovnu otpornost obitelji?“. Simpozij su organizirali Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Centar za savjetovanje i Ured za brak i obitelj Vrhbosanske nadbiskupije. Cilj ovoga simpozija bio je istaknuti va\u017enost krš\u0107anske obitelji kao temeljne zajednice jednoga društva, osvijestiti bolne to\u010dke krš\u0107anske obitelji danas, prepoznati mjesta rasta obiteljskog zajedništva, pomo\u0107i obiteljima u nadvladavanju poteško\u0107a te potaknuti razvoj psihološko-duhovne otpornosti obitelji u vremenu velikih promjena. Simpozij je okupio stru\u010dnjake s podru\u010dja psihologije, pedagogije, psihijatrije i teologije.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tSimpozij je otvoren 9. lipnja 2023. u jutarnjim satima uvodnim rije\u010dima moderatorice <\/span>dr. sc. Sande Smoljo Dobrovoljski<\/strong>, teologinje, psihologinje i psihoterapeutkinje. Rije\u010di pozdrava uputili su vrhbosanski nadbiskup preuzvišeni <\/span>mons. Tomo Vukši\u0107<\/strong> <\/span>i dekan Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta <\/span>prof. dr. Darko Tomaševi\u0107a.<\/strong><\/span>\n<\/p>\n

\n\tPrvo predavanje pod naslovom „Suosje\u0107ati i ljubiti – ostvarenje bra\u010dnog i obiteljskog poziva“ odr\u017eao je <\/span>vl\u010d. doc. dr. sc. Josip Bošnjakovi\u0107<\/strong> <\/span>profesor na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u \u0110akovu, psiholog i psihoterapeut. On je govorio kako suosje\u0107ati i ljubiti te kroz dimenziju suosje\u0107ajne ljubavi ostvariti bra\u010dni i obiteljski poziv. Koriste\u0107i tekst iz Matejevog evan\u0111elja (Mt 9,9-13) te Carravaggiovu sliku koja prikazuje ovaj susret, vl\u010d. Bošnjakovi\u0107 je pokazao kako suosje\u0107ajna ljubav vidi cjelovitu osobu, sa svim njenim manama i vrlinama, prihva\u0107a je i u njoj vidi ono što tek mo\u017ee postati. Analiziraju\u0107i ostatak teksta i donose\u0107i brojne biblijske primjere, ali i primjere iz knji\u017eevnosti, zaklju\u010dio je kako suosje\u0107anje i suosje\u0107ajna ljubav izazivaju obnavljanje, stvaranje i uskrsnu\u0107e osobe u odnosu s Bogom i s ljudima. Upravo zbog te snage promjene koju nosi u sebi va\u017eno je njegovati je u našim obiteljskim i bra\u010dnim odnosima.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tDora Glavaš, mag. psych<\/strong>. u predavanju „Generacijska me\u0111uovisnost – klju\u010d obiteljskog funkcioniranja i dobrobiti“ istaknula je kako je najprije potrebno da osoba koja istra\u017euje svoj identitet upozna sebe kroz svoju vlastitu obitelj što dovodi do toga bolja upoznaje druge osobe, pru\u017ea mu jasan osje\u0107aj identiteta i samopouzdanja te otkriva vlastitu ulogu u svijetu. Upoznavanje uklju\u010duje i prihva\u0107anje i integriranje onih negativnih stvari koje je osoba do\u017eivjela u obitelji. U drugom dijelu izlaganja usredoto\u010dila se na povezanost i me\u0111usobni odnos izme\u0111u tri generacija obitelji: prva generacija su bake i djedovi, druga roditelji i tre\u0107a djeca. Odnos izme\u0111u svake ove generacije sa sobom nosi poteško\u0107e koje treba svladavati. Zato je toliko va\u017eno da se generacije me\u0111usobno upoznaju, \u017eive jedni s drugima, jer tako mogu istodobno vidjeti prošlost, sadašnjost i budu\u0107nost te nadograditi i promijeniti svoj \u017eivot.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tTre\u0107e predavanje na simpoziju pod naslovom „Biblijska snaga obitelji – blagoslov i izazov“ odr\u017eala je <\/span>doc. dr. sc. s. Silvana Fu\u017einato<\/strong> <\/span>s Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u \u0110akovu. U svome izlaganju usredoto\u010dila se na biblijske izvještaje u Knjizi Postanka o odnosima Kajina i Abela te Jakova i Ezava. Tuma\u010de\u0107i te tekstove istaknula je izme\u0111u ostalog kako odnosi u obitelji mogu biti na izgradnju ili na propast. Negativne neizgovorene emocije u obitelji mogu dovesti do smrti – fizi\u010dke ili duhovne. Osvrnula se i na to kako se \u010dovjek kao osoba mo\u017ee ostvariti samo ako uspostavi odnos s drugim.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tU svome predavanju „Va\u017enost humora i smijeha u braku i obitelji“ <\/span>dr. med. Petrar – Krešimir Hod\u017ei\u0107<\/strong> <\/span>istaknuo je koliko je va\u017eno njegovati humor u bra\u010dnim i obiteljskim odnosima. Osim što je smijeh pokreta\u010d 43 miši\u0107a našega lica, prema brojnim istra\u017eivanjima koja je predstavio dr. Hod\u017ei\u0107, on je jedan od najuspješnijih na\u010dina u borbi sa stresnim situacijama i zadr\u017eavanju mentalne ravnote\u017ee. Humor je, kako je istaknuo, va\u017ean u našim svakodnevnim odnosima, jer nas privla\u010di i usmjerava na druge. Uz brojne primjere znanstvenih istra\u017eivanja, dr. Hod\u017ei\u0107 naveo je i nekoliko prakti\u010dnih ideja koje svaka obitelj mo\u017ee njegovati, poput „Ve\u010deri humora“ ili pak „Dnevnik šaljivih zgoda“. U kona\u010dnici istaknuo kako smo kao katolici pozvani na istinsku radost, onu koja je plod Duha Svetoga. To je radost koja se ne da skriti, ona obuhva\u0107a cijelo ljudsko bi\u0107e, dr\u017ei nas zajedno i prevenira jednu od naj\u010deš\u0107ih boljki današnjice – „bolest smrknutog lica<\/span>\n<\/p>\n

\n\tU poslijepodnevnom dijelu prvoga dana simpozija odr\u017eana su još dva predavanja koja su plod istra\u017eiva\u010dkog rada. Predavanje pod naslovom „Samopercepcija socio-emocionalne dobrobiti u obiteljskim odnosima“ odr\u017eale su <\/span>dr. sc. Sanda Smoljo Dobrovoljski<\/strong>, postdoktorandica na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. Sandra Bjelan, profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. One su provele istra\u017eivanje koje je za cilj imalo utvrditi samopercepciju odnosa u obitelji o socio-emocionalno-duhovnu podršku koju obitelj (ne)pru\u017ea. Najprije je u uvodnom dijelu predavanja dr. sc. Smoljo Dobrovoljski objasnila što je to socio-emocionalna dobrobit tj. da je ona dio op\u0107e dobrobiti djece i ozna\u010dava optimalno funkcioniranje i iskustvo na socio- emocionalnom planu koje je pod zna\u010dajnim utjecajem. Osvrnula je se i na sve aspekte intrapsihi\u010dke i interpersonalne dimenzije u primarnoj obitelji koje je obuhvatilo ovo istra\u017eivanje a to su: duhovna dimenzija, odnos s roditeljima, emocije i samoregulacija, seksualnost, konflikti, granice te odnos s bra\u0107om i sestrama. U drugom dijelu predavanja prof. dr. Bjelan iznijela je rezultate, analizu i interpretaciju istra\u017eivanja za svaku pojedina\u010dne dimenzije.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tIstra\u017eivanje pod nazivom „Duhovno-vjerni\u010dki profil i religioznost srednjoškolske mlade\u017ei u Hercegovini“ predstavio je <\/span>doc. dr. sc. Marko Šutalo<\/strong>, moderator Teološko-katehetskog instituta u Mostaru. U ispitivanju je sudjelovalo 2324 ispitanika na podru\u010dju Hercegova\u010dko-neretvanskog kantona u dobi od 15 do 19 godina. Pitanja su se odnosila na do\u017eivljavanje religioznosti, prakticiranje vjere, utjecaj drugih na vjeru, odgoj u vjeri kod te dobne skupine. Kako je istaknuo dr. sc. Šutalo, istra\u017eivanje je pokazalo da je osje\u0107aj religioznosti i prakticiranje vjere još uvijek poprili\u010dno prisutno na ovome podru\u010dju.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tNakon ova dva predavanja uslijedilo je svjedo\u010danstvo <\/span>obitelji Golu\u017ea<\/strong> <\/span>iz Mostara. koji su posvjedo\u010dili o Bo\u017ejoj prisutnosti u njihovim \u017eivotima i o tome kako se njihov bra\u010dni i obiteljski \u017eivot u\u010dvrš\u0107ivao kroz patnje koje su imali na svome \u017eivotnom putu.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tPrvi dan simpozija zaklju\u010den je svetom Misom u Katedrali Srca Isusova koju je predslavio vrhbosanski nadbiskup i metropolita mons. Tomo Vukši\u0107 uz koncelebraciju nekoliko sve\u0107enika.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tDrugi dan simpozija bio je posve\u0107en istra\u017eivanju trauma u obitelji, mentalnom stanju nakon pandemije te zaštiti djece i ranjivih skupina.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tSilvija Topi\u0107 Luka\u010devi\u0107, dr. med., specijalist psihijatar<\/strong> <\/span>odr\u017eala je predavanje na temu „Sekundarna traumatizacija – utjecaj traume jednog \u010dlana na cijelu obitelj.“ Ona je najprije pojasnila što je to trauma a što bi bila sekundarna traumatizacija tj. da je ona u najširem smislu prijenos emocionalnih smetnji s osobe koja je do\u017eivjela traumu na osobe oko nje. Zatim je razjasnila kako pojedina\u010dno trauma jednog \u010dlana obitelji djeluje najprije na supru\u017enika a nakon toga kako djeluje na roditeljstvo i na djecu. Potom je pojasnila na koji se na\u010din trauma putem psiho-socijalnih i genetskih (epigenetskih) mehanizama prenosi na djecu. Transgeneracijski prijenos traume se odvija putem nesvjesnih procesa tako da osoba \u010desto nije ni svjesna svoje traume ali ona zna\u010dajno utje\u010de na kvalitetu njihovog \u017eivota. Jedini na\u010din rješavanja traume jeste suo\u010davanje s njome. Premda trauma nikada ne mo\u017ee biti potpuno izbrisana iz \u017eivota osobe ona uz odgovaraju\u0107u stru\u010dnu pomo\u0107 mo\u017ee biti prera\u0111ena kako bi osoba mogla nesmetano nastaviti dalje kroz \u017eivot.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tPredavanje na temu „Mentalno stanje mladih nakon pandemije“ odr\u017eala je <\/span>prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander<\/strong>, klini\u010dki psiholog, integrativni psihoterapeut za djecu, adolescente i odrasle i stalna sudska vještakinja. Najprije je istaknula kako stresni doga\u0111aji velikih razmjera poput prirodnih katastrofa mogu imati trajne u\u010dinke na mentalno zdravlje stanovništva što se i pokazalo tijekom pandemije COVID-19. Što se ti\u010de djece i adolescenata istra\u017eivanja su pokazala da su tijekom pandemije naj\u010deš\u0107i problemi mentalnog zdravlja djece svih dobnih skupina bili: strah od epidemije, poreme\u0107aji spavanja, gubitak apetita, nemir, razdra\u017eljivost, agresivno ponašanje itd. Dr. sc. Buljan Flander posebno se dotaknula pove\u0107anja nasilja nad djecom tijekom pandemije a ponajviše seksualnog online nasilja koje je u enormnom porastu nakon pandemije te utjecaja COVID-19 na seksualno zlostavljanje djece. U posljednjem dijelu izlaganja prikazala je izvore otpornosti unutar i izvan osobe te donijela prakti\u010dne primjere za ja\u010danje otpornosti mladih.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tPosljednje predavanje, u suradnji s izv. prof. dr. Šimom Marši\u0107em i mag. oec. Renatom Vrdoljak, odr\u017eao je <\/span>Antonio Topalovi\u0107, mag. paed.<\/strong> <\/span>Kroz predavanje „NCM Ivan Pavao II – iskustvo i perspektive preventivnog rada na zaštiti djece i maloljetnika“ prikazao je rad Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. po pitanju zaštite i promicanja dobrobiti djece i ranjivih skupina. Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II. od 2017. godine radi na podru\u010dju razvoja i implementacije politika za zaštitu maloljetnika te pokre\u0107e projekt pod nazivom BECAUSE WE CARE koji nastoji pru\u017eiti dodatnu obuku za profesionalce, djelatnike razli\u010ditih crkvenih i dr\u017eavnih institucija te obitelji i mlade, o cjelokupnim strategijama zaštite i promicanja dobrobiti djece i maloljetnika. Pored toga iznio je i opisao pojedina\u010dno tri podru\u010dja preventivnog rada a to su: obitelj, škola i crkva.<\/span>\n<\/p>\n

\n\tTijekom simpozija izme\u0111u svaka dva predavanja bila je prilika za diskusiju u kojima su sudionici imali priliku postavljati pitanja predava\u010dima, davati svoje osvrte i komentare na teme koje se ti\u010du obiteljskog \u017eivota, ja\u010danja psihološko-duhovne otpornosti obitelji u ovim izazovnim vremenima.<\/span>\n<\/p>\n