{"id":468,"date":"2016-11-05T19:40:15","date_gmt":"2016-11-05T19:40:15","guid":{"rendered":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=468"},"modified":"2016-11-11T19:44:23","modified_gmt":"2016-11-11T19:44:23","slug":"v-studijski-dan-za-odgojitelje-u-sjemenistima-vrhbosanske-nadbiskupije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/savjetovaliste-vn.org\/?p=468","title":{"rendered":"V. STUDIJSKI DAN ZA ODGOJITELJE U SJEMENI\u0160TIMA VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE"},"content":{"rendered":"

\n\tU organizaciji Vije\u0107a za bogoslovna i Vije\u0107a za mala sjemeništa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 5. Studenog 2016. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu odr\u017ean je peti Studijski dan za sve odgojitelje u velikim i malim sjemeništima Vrhbosanske nadbiskupije pod ravnanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Pulji\u0107a, predsjednika navedenih vije\u0107a. Sudjelovali su odgojitelji iz: Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i Franjeva\u010dke teologije u Sarajevu, te Nadbiskupskog misijskog me\u0111unarodnog sjemeništa „Redemptoris Mater“ iz Vogoš\u0107e, kao i odgojitelji iz Franjeva\u010dkog sjemeništa u Visokom i Nadbiskupskog sjemeništa „Petar Brbari\u0107“ u Travniku, te biskupijski delegati za sjemeništa.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tU uvodnoj je rije\u010di kardinal Vinko predstavio temu ovogodišnjeg studijskog susreta koja glasi „Psihološki aspekti zrelosti i nezrelosti osoba u formaciji: prepoznavanje znakova i interventi“. Istaknuo je i upute koje je Sveta Stolica putem Kongregacije za kler dala biskupima kako odgajati ne treba samo rije\u010dju, nego nadasve primjerom, gestom, \u017eivim svjedo\u010danstvom. Va\u017ena se uloga odgoja sastoji u tome da odgajamo budu\u0107nost. Ne smijemo se obeshrabriti neuspjesima, naše je sijati, a Bog daje rasti. Izme\u0111u ostalog kardinal Pulji\u0107 je preporu\u010dio da se me\u0111u sjemeništarcima napravi anketa kako oni zamišljaju jednog dobrog odgojitelja, a onda je naveo nekoliko bitnih karakteristika koje bi trebale resiti svakog odgojitelja. Odgojitelj mora biti \u010dovjek samodiscipline, ali ne onaj koji djeluje u gr\u010du, nego sve što \u010dini da bude slobodno i svjesno. On je \u010dovjek vjere, ima osje\u0107aja za sveto. Treba biti \u010dovjek mudrosti i molitve, imati kvalitetan duhovni \u017eivot, uvijek odlu\u010dan kada je Bo\u017eja stvar u pitanju; u kro\u010denju prema cilju hrabar, ali nadasve zdravo ponizan tako da prihva\u0107a sebe. Sjemeništarci \u010desto gledaju kakvog je odgojitelj raspolo\u017eenja, zato bi on trebao zra\u010diti vedrinom duha, strpljiv i stalo\u017een te dosljedan u onome što \u010dini. Ima zdravu intuiciju i zna proniknuti u situaciju. Iz dobrog odgojitelja treba zra\u010diti \u010dovjekoljubivost, ali nadasve ljubav istaknuo je kardinal Pulji\u0107.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tIzlaganje na navedenu temu imala su dva predava\u010da: dr. sc. Sanda Smoljo, teolog, psiholog, psihoterapeut i vl\u010d. dr .sc. \u0110uliano Trdi\u0107, lije\u010dnik, psiholog. Kroz izlaganja predava\u010di su se me\u0111usobno nadopunjavali, a izlaganja su bila prije podne uz odre\u0111ene pauze, a radni susret i radionice po grupama nastavile su se poslije podne.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tU svom predavanju predava\u010di su osobit naglasak stavili na afektivnu zrelost i kako \u010dovjek izra\u017eava i \u017eivi svoje emocije. Papa Franjo ukazuje na napast kvantitete – što više duhovnih zvanja. Treba i\u0107i za kvalitetom u\u010deništva. Za dobrog sve\u0107enika se tra\u017ei da bude i dobar otac – o\u010dinstvo ne smije izostati. Opasnost na koju papa upozorava je i rigidnost, jer u krutosti se uvijek skriva nešto loše. Cilj je formacije pomo\u0107i osobi da se mijenja i da sve više usvaja samonadilaze\u0107e vrijednosti. No moramo znati da nam je Bog primarni cilj, a samoostvarenje je tome podre\u0111eno. Tako kona\u010dni cilj rasta prema krš\u0107anskoj viziji \u010dovjeka nije isklju\u010divo razvoj zdravih osoba ve\u0107 rast u svetosti. Predava\u010di su istaknuli da se zbog nepovoljnog utjecaja nezrelih dinamika u psihi vjera mo\u017ee \u017eivjeti kao tradicionalizam ili voluntarizam. Stvaranje emotivnog – naviknutog ponašanja ima paraliziraju\u0107i u\u010dinak za rast i razvoj. U svom razvoju \u010dovjek nailazi na dvije vrste napetosti: napetost zbog frustracije (bijes nezadovoljstvo…) i napetost zbog odricanja (radost, sloboda samokontrola).<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tKada je rije\u010d o sve\u0107eni\u010dko – redovni\u010dkoj formaciji, Crkva danas kao i uvijek treba svece, „leaders“ – vo\u0111e koji su u svom poniznom i \u010desto skrivenom postojanju utjelovili Krista. Crkva te\u017ei za jednom pripravom sve\u0107eni\u010dkih kandidata koja \u0107e zahvatiti \u010ditavu osobu tako poziv na sve\u0107eništvo obuhva\u0107a potrebu za cjelovitoš\u0107u onoga koji je pozvan. Valja pak istaknuti da u formaciji ne postoje definirane formule koje vrijede jednom zauvijek. Svaka se formacija temelji na posebnoj antropologiji i pretpostavlja je na izri\u010dit na\u010din.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tSvi smo na putu. Afektivna zrelost kao svaki drugi aspekti ljudske zrelosti, rad je u tijeku, proces koji traje cijeli \u017eivot. Nije završna to\u010dka. Zrelost je sposobnost u\u010diti iz iskustva. Znakovi zrelosti kod osobe u formaciji mogu se promatrati kroz tri tipa odnosa: Odnos s Bogom, odnos s drugima i odnos sa samim sobom. Odgojitelj bi trebao na neki na\u010din shvatiti kako se osoba odnosi s rije\u010dju Bo\u017ejom u osobnoj molitvi, u liturgiji i shva\u0107anju identiteta svoga zvanja. U predavanju je istaknuto da formacija za krepost mo\u017ee biti potkopana neprestanom napasti bjegova. Društvo materijalnog nuka osobu da izbjegne napetosti koje proizlaze iz odgovornosti prema objektivnim vrijednostima. U Formaciji mo\u017ee do\u0107i i do opsesija gdje odgajanici mogu biti obuzeti opsesivnim strahom da su objektivne vrijednosti prijetnja za njihov identitet. Tako taj strah tjera mlade da tra\u017ee nedjelotvorne nadomjeske ovim vrijednostima i otuda proizlazi bijeg u razna ovisni\u010dka ponašanja poput kocke, alkohola, pornografije itd. Zato je va\u017eno kako se odagajanik nosi s patnjom koja proizlazi iz raznih napetosti. Emocionalna inteligencija je va\u017ena za osobni rast. To je sposobnost izra\u017eavanja i kontroliranja vlastitih emocija.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tZrelost\/Nezrelost se vidi u svakodnevnom ponašanju, u sposobnosti ili ne da se suo\u010di sa stvarnoš\u0107u. Što smo zreliji to se više otvaramo promjeni, Bogu. Zrelost\/nezrelost se mo\u017ee prepoznati i po tome kako se osoba nosi s tjeskobom i kakvim mehanizmima obrane se koristi. U predavanju je bilo rije\u010di i kako nastaje tjeskoba i kako se manifestira na ljudsku osobnost. Kako bi se li\u010dnost (Ego) obranila od tjeskoba, koristi se raznim obrambenim mehanizmima, psihi\u010dkim procesima iskrivljivanja realnosti. Dakle oni imaju za cilj smanjiti anksioznost u situacijama koje se ne mo\u017ee kontrolirati, ali i funkciju da štite Ja – „predod\u017ebu o sebi“. Svi obrambeni mehanizmi su neka vrsta „izvrtanja“ stvarnosti da bi se ubla\u017eila napetost. Mogu biti korisni kao „osigura\u010d“ zaštita psihe u stanjima intenzivnih emocija, ali i štetni ako se zloupotrebljavaju. Koriste se \u010desto kod iznenadnih promjena u emocionalnom \u017eivotu (gubitak voljene osobe), kod velikih promjena koje ne mogu biti odmah integrirane (novi posao, nova sredina), kad se treba uhvatiti u koštac s nerazriješenim konfliktima. Mehanizmi obrane mogu biti: 1. psihoti\u010dni, 2. neuroti\u010dni, 3. nezreli i 4. zreli. Neki od mehanizama obrane iz prve tri skupine su potiskivanje, poricanje, omalova\u017eavanje, racionalizacija, kompenzacija… Od zrelih izdvajamo: altruizam, anticipacija, sublimacija, humor, supresija. Predava\u010di su u daljnjem izlaganju svaki pojedina\u010dno objašnjavali i navodili primjere.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tZrelost ili nezrelost se mo\u017ee promatrati i na podru\u010dju seksualnosti. Tako zdravi razvoj u odraslim fazama seksualnog razvoja zna\u010di da osobe po\u010dinju biti sve više sigurne, altruisti i integrirani. Njih krasi povjerenje, bri\u017eljivost, pa\u017enja… Zanimljivo je primijetiti kako se naš \u017eivot razvija kroz krizne to\u010dke, kada se moramo mijenjati. Osoba ponekad zbog nedostatnog seksualnog razvoja mo\u017ee do\u0107i u krizu tvrde\u0107i da nije u stanju \u017eivjeti vlastitu odgovornost. Takvim osobama treba pomo\u0107i da se suo\u010de s prijelaznom poteško\u0107om u emotivnom ili seksualnom razvoju. Uloga vrijednosti ima tako\u0111er zna\u010dajno mjesto u definiranju seksualne zrelosti. Znakovi zrele seksualnosti se prepoznaju u otvorenosti prema drugima, darivanju, nadila\u017eenju samog sebe, dok se nezrelost u ovom podru\u010dju mo\u017ee prepoznati kroz egocentrizam, zatvorenost, ljubomoru, posesivnost, nedostatak radosti.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tZrelost ili nezrelost u emotivno\/afektivnom podru\u010dju se odnosi na afektivni razvoj sposobnosti osobe da do\u017eivi, izrazi i protuma\u010di cijeli niz emocija. Zrelost se pokazuje u odgovaraju\u0107oj razini kontrole emotivnog izra\u017eavanja, dok se nezrelost pokazuje u nemogu\u0107nosti da se iskusi ili izrazi odgovaraju\u0107a emocija. Dobro je pitati kako se osoba u formaciji nosi sa svojim osje\u0107ajima, je li svjesna svojih osje\u0107aja, kako ulazi u kontakt s tim što osje\u0107a, zna li nabrojati svoje osje\u0107aje i kako ih izra\u017eava? U formaciji probleme ne stvaraju toliko ugodne emocije koliko one neugodne koje izazivaju tjeskobu, krivnju i stid. Na\u010din na koji osoba izra\u017eava svoje emocije mo\u017ee joj pomo\u0107i ili blokirati trajni razvoj.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tU izlaganju je bilo rije\u010di i o tome kako prepoznati neke ozbiljne poteško\u0107e u strukturi osobe i suo\u010diti se s njima. Ukoliko postoje neke ozbiljne poteško\u0107e poput onih psihopatoloških, onda osobi treba pomo\u0107i prije nego što u\u0111e u ku\u0107u formacije. Prije nego li kandidat nastavi s formacijom nu\u017eno trebaju biti vidljiva dugotrajna poboljšanja na njegovoj osobnosti. Odgojitelj ne smije biti psihoterapeut, nego onaj koji \u0107e osobi pomo\u0107i da raste u sposobnosti internaliziranja samonadilaze\u0107ih vrijednosti te da tako raste i u preoblikovanju u Krista. Tako se odgojitelj treba usredoto\u010diti na molitveni \u017eivot, na dimenziju koje je ontološka, ne patološka. Uvijek je dobro da rezultat psihoterapije, koji nije uvijek predvidljiv, bude poznat prije pripuštanja osobe formaciji. No patologija nije nu\u017eno zapreka za sve\u0107eni\u010dko-redovni\u010dki \u017eivot, postoje sveci koji su pokazivali patološka ograni\u010denja u nekim podru\u010djima li\u010dnosti, no ona postaje zapreka kada ozbiljno prije\u010di \u017eivljenje ili uporabu samog zvanja radi dobra duša.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tNezrelost se svakog dana prepoznaje u odabiru prividnog dobra umjesto realnog što mo\u017ee narušiti teocentri\u010dne vrijednosti, jer osoba bira ono što je dobro za nju samu i što joj je ugodno. Tako zbog utjecaja nesvjesne dinamike ograni\u010dava se efektivna sloboda za nadila\u017eenje u vrijednostima, što mo\u017ee utjecati na poziv i apostolsku uspješnost.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tNeki od minimalnih uvjeta za pripuštanje osobe u duhovni poziva (prema Kiely): odre\u0111eni osje\u0107aj za duhovno, poslušnost, prijateljstva, naravne vrijednosti, znati da li osoba raste… U zaklju\u010dku predavanja navedeno je kako ne postoji pre\u010dac za rast i sazrijevanje. Svaka je osoba jedinstvena. U odgoju bi zato odgojitelji trebali imati puno strpljenja, sposobnosti empatije i mudrosti.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tU radionici odgojitelji su razgovarali i o predlo\u017eenim pitanjima predava\u010da s kojim se poteško\u0107ama susre\u0107u u odgoju i kako se s njima nose.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tNa kraju je kardinal Pulji\u0107 uputio završnu rije\u010d i istaknuo da u odgoju nema recepta za sve jednako. U odgoju se susre\u0107emo s osobom koja je original za sebe. Tu nema skokova, svaki se rast odvija postupno. Ne smijemo zaboraviti moliti za to što radimo. Osobama u formaciji trebamo nadasve pomo\u0107i da ostvare svoju nutarnju slobodu kako bi djelovali iz te slobode. Kardinal je naglasio kako je va\u017ean razgovor, kako osobni, tako i zajedni\u010dki po grupama. Bogoslov bi prije svoga re\u0111enja trebao razgovarati sa svojim duhovnikom i pitati njega za mišljenje, ne kako bi duhovnik donio odluku za njega, nego izri\u010du\u0107i sebe pred duhovnikom bogoslov \u0107e sam sebe prepoznati. Sve\u0107enik nije ono što radi, nego ono što jest u odnosu na Isusa Krista. Dobar sve\u0107enik i dobar odgojitelj radosno \u017eivi svoje sve\u0107eništvo i tako najbolje odgaja rekao je kardinal i zahvalio svima na sudjelovanju na ovom studijskom danu.<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\tU završenoj rije\u010di kardinal je izrazio mogu\u0107nost da bude više ovakvih susreta, te da bi neki mogli trajati i više od jednog dana. (kta)<\/span><\/span>\n<\/p>\n

\n\t